What really happened to the Library of Alexandria? - Elizabeth Cox

What really happened to the Library of Alexandria? - Elizabeth Cox

SUBTITLE'S INFO:

Language: Croatian

Type: Human

Number of phrases: 88

Number of words: 650

Number of symbols: 3605

DOWNLOAD SUBTITLES:

DOWNLOAD AUDIO AND VIDEO:

SUBTITLES:

Subtitles prepared by human
00:00
Prevoditelj: Sanda L Recezent: Ivan Stamenković Prije 2300 godina, vladari Aleksandrije odlučili su ispuniti jedan od najodvažnijih ciljeva čovječanstva: sakupiti sve znanje svijeta pod jedan krov. Na svom vrhuncu knjižnica u Aleksandriji bila je dom neviđenom broju svitaka te je privlačila neke od najvećih umova grčkog svijeta. No, do kraja 5. st. velika je knjižnica nestala. Mnogi vjeruju da je uništena u katastrofalnom požaru. Istina o usponu i padu knjižnice je mnogo složenija. Sama ideja o knjižnici došla je od Aleksandra Velikog. Nakon uspostave svoje vlasti, bivši Aristotelov učenik posvetio se izgradnji carstva znanja kojem bi sjedište bilo u gradu koji nosi njegovo ime. Umro je prije nego je izgradnja počela, no njegov nasljednik, Ptolomej I. ostvario je Aleksandrove planove za izgradnju muzeja i knjižnice.
01:01
Smještena u kraljevskom dijelu grada, knjižnica u Aleksandriji možda je imala velike helenističke stupove, izgrađena pod egipatskim utjecajem ili je bila spoj obje kulture, ali ne postoje zapisi o njezinoj arhitekturi. Znamo da je imala predavaonice, učionice i, naravno, police. Čim je izgradnja završena, Ptolomej I. počeo ju je puniti uglavnom grčkim i egipatskim svicima. Pozvao je učenjake da žive i rade u Aleksandriji o njegovom trošku. Knjižnica je rasla kako su oni pisali svoje rukopise, no vladari Aleksandrije i dalje su željeli kopiju svake knjige na svijetu. Srećom, Aleksandrija je bila čvorište brodova koji su plovili Sredozemljem. Ptolomej III. uveo je pravilo da svaki brod koji pristane u Aleksandriji mora predati knjige na kopiranje. Kada su pisari Knjižnice kopirali tekstove, zadržali bi original, a kopije poslali natrag na brodove. Lovci na knjige isto su češljali Sredozemlje
02:02
u potrazi za novim tekstovima, a vladari Aleksandrije konkurenciju su uništili zabranom izvoza egipatskog papirusa od kojeg su se radili svici. Na taj su način stotine tisuća knjiga stigle u Aleksandriju. Kako je knjižnica rasla, postalo je moguće pronaći informacije o velikom broju tema, ali postalo je teško pronaći informacije o nekoj specifičnoj temi. Srećom, učenjak po imenu Kalimah iz Cirene se zaputio raditi na rješenju, stvarajući pinake, katalog od 120 tomova sa sadržajem knjižnice, prvi takve vrste. Koristeći pinake, drugi su se mogli snalaziti u rastućoj kolekciji knjižnice. Došli su do nekih zapanjujućih otkrića. Tisuću i šesto godina prije nego što je Kolumbo isplovio, Eratosten ne samo da je shvatio da je Zemlja okrugla, već je i izračunao njen opseg i promjer, preciznošću od nekoliko kilometara njene stvarne veličine. Heron iz Aleksandrije je napravio prvi parni motor na svijetu, više od tisuću godina prije
03:03
nego što je konačno nanovo izumljen tijekom Industrijske revolucije. Tijekom 300 godina od svog osnivanja 283. g. p. n. e, knjižnica je rasla. Međutim, 48. g. p. n. e. Julije Cezar je postavio opsadu oko Aleksandrije, zapalivši brodove u luci. Godinama se vjerovalo da je knjižnica spaljena kada se požar proširio na grad. Moguće je da je vatra uništila dio kolekcije, ali znamo iz antičkih zapisa da su učenjaci nastavili posjećivati knjižnicu stoljećima nakon opsade. Naposlijetku, knjižnica je polako nestala dok je vlast u gradu prelazila od grčkih, preko rimskih, kršćanskih i na kraju do muslimanskih ruku. Svaki novi skup vladara gledao je na njen sadržaj kao na prijetnju, umjesto kao na izvor ponosa. Godine 415. n. e. kršćanski vladari su čak ubili matematičarku po imenu Hipatija, jer je izučavala antičke grčke tekstove iz knjižnice, na koje su oni gledali kao na bogohuljenje. Iako Aleksandrijske knjižnice i njenih bezbrojnih tekstova više odavno nema,
04:07
još se uvijek mučimo oko najboljih načina za sakupljanje, pristup i čuvanje našeg znanja. Danas imamo više dostupnih informacija i napredniju tehnologiju za njihovo čuvanje, iako ne možemo biti sigurni da će naši digitalni arhivi biti otporniji na uništenje od aleksandrijskih svitaka od tinte i papira. Čak i ako su naša spremišta znanja fizički sigurna, i dalje će se morati odupirati podmuklijim silama koje su uništile knjižnicu: strahu od znanja i bahatom uvjerenju da je prošlost zastarjela. Jedina razlika je što ovog puta znamo za što se trebamo pripremiti.

DOWNLOAD SUBTITLES: